Krešimir Ćosić rođen je na današnji dan, 26. studenog 1948. godine u Zagrebu, no još kao dvogodišnjak seli u Zadar gdje je i odrastao i kojeg je oduvijek smatrao svojim gradom.
Nabrojati sve Krešine košarkaške uspjehe nezahvalan je i suhoparan zadatak jer izostavlja njegovu ljudsku veličinu. Ipak, osvojio je sve što se osvojiti moglo: s državnom reprezentacijom Jugoslavije za koju je nastupio 303 puta, osvojio je na Europskom prvenstvu zlato (1973., 1975., 1977), srebro (1961., 1971., 1981) i broncu (1979.), na Svjetskom prvenstvu zlato (1970., 1978.) i srebro (1967., 1974.), a na Olimpijskim Igrama zlatnu (1980. u Moskvi) i srebrnu medalju (1968. u Mexico Cityju, 1976. u Montrealu).
Legenda kaže da je nastupajući za reprezentaciju Europe na festivalu košarke u Beogradu upoznao finskog košarkaša čija ga je tehnika impresionirala. Kari Limo pojasnio mu je kako je tehniku usvojio na Brigham Young Universityju u američkom Provu. Tako je krenula priča o Ćosićevu odlasku na studij u SAD 1969. Za vrijeme studija u Provu bio je prvi strani igrač izabran u All American momčad (najbolja momčad neprofesionalaca).
Bio je i draftiran u NBA ligu što se tada Europljanima činilo kao znanstvena fantastika, no želio je igrati kod kuće, za svoje klubove, za reprezentaciju.
Nakon povratka iz Amerike u Europu sa Zadrom osvaja još dvije titule prvaka Jugoslavije, 1974. i 1975. godine. Ukupno je Ćosić osvojio šest naslova prvaka Jugoslavije (pet sa Zadrom i jedan s Cibonom) te četiri kupa (jedan sa Zadrom i tri s Cibonom). Zaredali su se i trenerski uspjesi: bronca sa Svjetskog prvenstva 1986. i bronca s Europskog prvenstva 1987.
Životni put Ćosić je završio na diplomatskoj dužnosti u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu. U 47. godini života preminuo je u bolnici “John Hopkins” u Baltimoreu, nakon izgubljene bitke s teškom bolesti.
Legenda o Kreši i dalje živi diljem svijeta. 1996. godine ušao je u Kuću slavnih košarkaša kao tek treći ne-Amerikanac u povijesti. Od brojnih priznanja izdvojit ćemo kako Košarkaški Kup Hrvatske od 1998. godine nosi naziv „Kup Krešimir Ćosić“, a 2002. posmrtno je za životno djelo dobio Državnu nagradu za sport “Franjo Bučar”.
U Zagrebu je Trg sportova preimenovan u Trg Krešimira Ćosića, a Ulice Krešimira Ćosića nalazimo u Zadru, Vukovaru i na Pašmanu. Posebno valja istaknuti košarkašku dvoranu u Zadru u sklopu SC Višnjik gdje danas igra njegov KK Zadar. No, Krešine znamenitosti tu ne staju. Obnovljeni dvorac Califfi na otoku Ugljanu, izvorno sagrađen u 17. stoljeću, od 1996. godine naziva se Dvor Krešimir Ćosić. Dobio je, naravno, i zvijezdu na opatijskoj šetnici slavnih.
“Za mene košarka nije bila izvor prihoda, zarade ni slave, nego poticaj za razmišljanje. Razmišljanjem o košarci učio sam o vjeri i životu te ih povezivao; za mene je sve to bila jedna cjelina.” – Krešimir Ćosić, autobiografija “Igraj, vjeruj, živi”